Zanimljivosti o snijegu: Kolika je brzina i veličina pahulja?

Snijeg ima puno zanimljivosti, u ovom tekstu doznajmo kolika je brzina snijega, pahulja i koje su veličine. Mogu li biti velike poput tanjura?

U jednom od prošlih tekstova pisano je o tome zašto snijeg škripi i koja su najsnježnija mjesta na svijetu. Taj lepršavi bijeli kristal koji donosi mnogima puno radosti, zaslužuje još spominjanja.

Brzina snijega, odnosno snježnih pahulja, ovisi od mase, površine pahulje i uvjetima koje okružuju njeno spuštanje.

Snježne pahulje veće površine „lebde“ brzinom od oko 2.4km/h (veća površina stvara veći otpor zraka), što znači da bi bilo potrebno nekada i jedan sat da se spuste do tla.

Snježne pahulje sadrže i „pothlađenu“ vodu dok padaju, imaju veću masu što utiče na manji otpor sredine, mogu padati brzinom od oko 14km/h. A većina snijega/pahulja pada brzinom 2km/h do 6.5km/h.

Kako snježni kristali padaju, sudaraju se s drugim snježnim kristalima, zbog čega im se povećava veličina i izgledaju kao sve veće pahulje kako se približavaju tlu. Lagani vjetrovi također pomažu u formiranju većih snježnih pahulja, jer ih jači vjetrovi mogu razbiti dok padaju.

Kada su temperature puno ispod nule, snježne pahulje koje padaju s neba manje su veličine. To je zato što su snježni kristali više suhi, što ih čini manje sklonima lijepljenju za druge snježne kristale.

Bilo je meteoroloških izvješća od 5cm do 12cm veličine pahulje. Bilo je i izvješća o većim pahuljama, ali traže potvrdu. Velike pahulje snijega nastaju uglavnom pri temperaturi malo iznad 0°C, čineći ih mokrim i ljepljivima i pri relativno slabom vjetrom.

Iznad 1600m visine veliki dendriti (razgranati, zvijezdasti, kristali) formiraju se u vlažnim vjetrovima koji pušu prema gore, držeći kristale visoko (pogodne temperatura na ovim visinama su od -10°C do -20°C). Dendtriti se sudaraju i tako rastu (pogledati nastajanje tuče), nakon nekog vremenu počinju padati sudarajući se sa ostalim pahuljama, manjim dendritima, praveći velike pahulje snijega.