Koliko visoko može biti oblak?

Oblaci ne mogu rasti beskonačno visoko u nebo. Ograničeni su gornjim rubom troposfere- tropopauzom. Troposfera je vremenski aktivan dio atmosfere. 

Trebamo prvo razlikovati šta se misli pod visinom oblaka. Može se odnositi na visinu iznad tla, u tom slučaju se naziva  strop oblaka ili baza oblaka, a može se misliti na visinu samog oblaka kao udaljenost između njegove baze i njegovog vrha, odnosno koliko je oblak dubok/debeo.

Baza ili strop oblaka odnosi se na visinu baze oblaka ili najnižeg sloja oblaka, što ovisi da li se nalazimo u regijama polarnog, umjerenog ili tropskog pojasa. Općenito, kako se visina tropopauze smanjuje (od ekvatora prema polu), visine na kojima se pojavljuju oblaci također se smanjuju.:

U troposferi temperatura opada s visinom, tako da se djelić zraka dižu poput balona na vrući zrak sve dok su topliji od svoje okoline.

Međutim, na određenoj visini okolni zrak odjednom postaje topliji. Zračni paket je usporen i na kraju ne može ići dalje. Oblak se sada može širiti samo bočno. Tako nastaje poznati oblik nakovnja za vrijeme grmljavine.

Činjenica da postoje ograničenja za oblake posljedica je strukture naše atmosfere. Ova granica troposfere naziva se tropopauza. Iznad toga temperatura ponovno počinje rasti. Na visini od 15 kilometara temperatura zraka je oko minus 60 stupnjeva. Na gornjoj granici stratosfere (na 50 km) ponovno je razmjerno toplo na 0 stupnjeva.

Zato što ponovno postaje toplije zaslužan je ozonski omotač. Ovaj ozon apsorbira mnogo sunčevog zračenja i stoga se zagrijava. Tako zrak tamo postaje sveukupno topliji, a u isto vrijeme do nas na Zemlji ne dopire UV zračenja u većoj količini.

Kumulonimbusni su oblaci koji su među najvišim oblacima, gledajući udaljenost od njegove baze (na oko 2km) do vrha (na oko 14 km). Poznati su po olujama s grmljavinom i jakim pljuskovima, tornadima i ledom, dok vrlo tanki oblaci (poput cirusa) uopće ne stvaraju oborine.