Zašto decembar/prosinac kao najmračniji mjesec, nije najhladniji?

Dani postaju sve kraći, a noći duže kako se približavamo kalendarskom početku zime. Zašto najkraći, pa tako i najmračniji dan u godini nije najhladniji? Čak ni decembar/prosinac nije najhladniji mjesec.

Umjesto da rotira savršeno okomito, naš je planet nagnut za oko 23.4 stupnja u odnosu na putanju kojom se planet kreće oko Sunca. Tako imamo i četiri godišnja doba: zimu, proljeće, ljeto i jesen.

Dok Zemlja dovršava jedan krug oko Sunca svake godine, različiti dijelovi planeta nagnuti su prema našoj zvijezdi u različito vrijeme i dobivaju najviše izravne sunčeve svjetlosti. Što je Zemljina površina više nagnuta od Sunca, manje vremena provodi na dnevnom svjetlu. Zimski solsticij na sjevernoj hemisferi je najkraći dan na sjevernoj hemisferi, događa se 21., 22. ili 23. prosinca svake godine

Najmračnije doba godine (s aspekta dužine trajanja dana i noći) je znači zimski solsticij - dan s najmanje sunčeve svjetlosti i najdužom noći. Međutim, najhladnije doba godine obično je tjednima kasnije ili i mjesec dana nakon zimskog solsticija. Zašto?

Ovo kašnjenje između solsticija i najhladnijih ili najtoplijih temperatura u godini, učinak koji se naziva "sezonski odmak". Voda zadržava toplinu. Oko 72 posto Zemljine površine prekriveno je oceanima, rijekama i jezerima. Tijekom sezona dužih dana i više sunčeve svjetlosti, ove geografske značajke mogu pohraniti i zadržati toplinu tijekom dugih vremenskih razdoblja, prije nego što je emitiraju kako dani postaju kraći.

Što je lokacija bliža oceanu, sporije su sezonske varijacije u temperaturi. Prema navodima stručnjaka potrebno je četiri puta više energije da se temperatura vode podigne za jedan stupanj nego stijene.

Tako i kada je nadjuži dan u godini, lipanj/juni nije i najtopliji mjesec, već toplinske valove učestalije imamo u kolovozu kada se najviše akumuliralo topline u morima/oceanima, tlu... A kod nas u narodu je poznata veljača/februar kao hladni mjesec, iako je tada dan puno duži nego u decembru/prosincu.

Prethodno nabrojani fizički objetki ne reagiraju odmah na toplije ili niže temperature, a potrebno je i vrijeme da se akumulira topao/hladni zrak, koji se vremenskim obrascima prenosi na naše geografske širine.