Zaleđen Jadran uz obalu. Kako je izgledala „Zima stoljeća“, 1929.

Zaleđivanje hrvatskog dijela Jadrana dogodilo se 1929. godine, metarski snijeg, nedostatak hrane – kada je arktička hladnoća zahvatila srednju Europu.

Krajem 1928. godine, početak zime je bio blag, nakon ljetne suše u Dalmaciji. Na Novu godinu zapuhalo je jugo na Jadranu. Poljoprivrednici su počeli sa pripremama proljetnih radova misleći da je zima gotova. Negodovalo se zbog nedostatka, tada uobičajenog, snježnog dekora.

Onda je došlo do promjene vremena. Formirala se ciklona iznad Genovskog zaljeva, dok je anticiklona iznad Velike Britanije i Skandinavije svojim prednjom stranom dovlačila vrlo hladni zrak iz unutrašnjosti Rusije prema Balkanu – idealno za zimske uvjete: spoj vlage i hladnoće.

Gotovo dva mjeseca iznad Baltičkog mora je bio visok tlak od oko 1040hPa. Snijeg je počeo padati u unutrašnjosti Hrvatske. A već je mećava zahvatila dijelove srednje Europe. Na pruzi Zagreb-Split su bile dojave o velikoj mećavi.

Vrlo jaka hladnoća nastupila je sredinom siječnja. Snijeg, hladnoća, mećave smetovi su pravili probleme u državama bivše Jugoslavije. Pojavili su se veliki čopori vukova u naseljenim mjestima, koji su tražili hranu.

Prema pisanim tekstovima koji se osvrću na to vrijeme u Splitu je tada snježna mećava bila toliko intenzivna da nije bilo ljudi na ulicama. Probleme u prometu stvarala je jaka bura. Temperature su padale daleko ispod 0°C na Jadranu.

Snijeg je padao duž Jadrana, tako stoji da je u Dubrovniku bilo 20cm snijega. U Gospiću je izmjereno -36°C što bi bila najniže ikada izmjerena temperatura. Međutim, mjerenja sa tako starim datumom nisu rasprostranjena ili nisu rađena prema propisanim standardima Svjetske meteorološke organizacije, pa stoga nisu oficijalna.

Ono što je potvrđeno je da je Gospić mjerio do sada najviše snijeg 16.02.1929. sa 285cm, a Zagreb Maksimir 95cm. Uz to bilježeni su metarski smetovi. Rijeke Sava i Dunav su bile zaleđene debelim slojem. Luka u Senju je bila okovana ledom sredinom veljače, kao da leži u arktičkim predjelima uz -18°C (prema nepotvrđenim zapisima).

Dalmacija je imala gotovo dvomjesečnu blokadu. Na Griču je bilo čak 18 „ledenih dana“(najniža temperatura niža od -10˘C), uz 22 „studena dana“ (temperatura se zadržava ispod 0°C), a više je bilo 1956. godine čak 24 dana.

Velika količina snijega je bila na Kvarnerskim otocima, što je sada gotovo nezamislivo. Na Hvaru je i dalje rekord za veljaču 1929. od -5,5°C. U Beogradu je ostala najniža temp. za veljaču -25.5°C!

Problemi su bili i u dijelovima središnje i jugoistočne Europe. Zbog niskih temperatura smrzlo je povrće, kao i ulje u strojevima, šteta je bila na ozimom sjemenu. Životinje i ptice su uginula od hladnoće, brojna oštećenja na voćkama. Laguna se zaledila u Veneciji, sa temperaturama od oko -10°C.

To je bila nezaboravna zima u Istanbulu, padao je 55 dana, prelazilo je 1m snijega, sante leda su plutale Bosporom, debele do 50cm, neke i više.