Zahlađenje u aprilu:Sezona bez zime s 2 SSW-a udara “repom”, uskoro konačno zagrijavanje stratosfere

Protekla zimaska sezona je bila gotovo bez zime. Jači hladni udari su nastupili krajem ožujka i sredinom travnja. Razlog se može tražiti u stratosferskom zagrijavanju. Što je SSW i FW?

Ova zima je zbunila neke meteorologe, jer se nekoliko puta iznenadno zagrijavala stratosfera. Međutim, za sada se treba držati onako kako stoji u naučnim studijima dobro uspostavljene definicije velikih SSW zahtijevaju 20-dnevno (ili čak 30-dnevno) vremenska razlika između preokreta vjetra na 10 hPa (istočni umjesto zapadni vjetrovi). Više o polarnom vrtlogu možete potražiti na ova dva linka:

1. Vrtlog koji može diktirati jačinu zime

2. Polarni vrtlog i (ne)zimski uvjeti.

Ovo nije globalno zatopljenje - to je samo utjecaj dinamike u atmosferi. Zapravo, povećanje CO2 hladi stratosferu, iako je taj učinak jači u srednjoj gornjoj stratosferi. Iznanadno stratosfersko zagrijavanje (SSW) se dogodilo 4. ožujka, što i dalje ima utjecaja, a kako je stratosferski polarni vrtlog (SPV) sezonski fenomen, njegova djelovanje polako slabi.

SPV se formira u kasno ljeto, kada polarna regija počinje gubiti dolaznu sunčevu svjetlost, jer Zemljina orbita uzrokuje da os planeta bude nagnuta od Sunca. U proljeće se sunčeva svjetlost "vraća" i polarna stratosfera se počinje zagrijavati.

Temperaturni gradijenti od ekvatora do pola koji održavaju strujanje vjetrova od zapada prema istoku u stratosferi će oslabjeti, a polarni vrtložni vjetrovi će se raspršiti. U proljeće kada se događa sezonski prijelaz na slabe istočne vjetrove polarnog vrtloga naziva se konačno zagrijavanje stratosfere (FW).

Krajem ožujka polarni stratosferski vjetrovi vratili su se iznad 0 m/s, a vjetrovi su se zadržati iznad 0 m/s duže od 10 dana, što znači da će se naglo zatopljenje koje se upravo dogodilo smatrati velikim zagrijavanjem (major SSW), umjesto konačnog zagrijavanja.

Potpuno normalni učinak tijekom događaja SSW karakterizira činjenica da je vrtlog pomaknut sa svoje prirodne lokacije i zamijenjen polarnom stratosferskom anticiklonom. Na taj se način vjetrovi kreću u smjeru kazaljke na satu iznad pola. Događaji zagrijavanja slojeva atmosfere tada mogu imati posljedice na vrijeme u srednjim geografskim širinama, ali učinci ovise o mnogim čimbenicima kao što su razdoblje trajanja, vrsta događaja (podijeljen ili pomaknut vrtlog) i iznad svega o određenoj situaciji u kojoj se troposferska cirkulacija nalazi u tom trenutku.

Sada smo došli i do onog što nam predstoji, a može se povezati sa ovim događajem. Zagrijavanje stratosfere nije imalo većeg utjecaja na cirkulaciju iako je pokrenulo anticiklonu nad Grenlandom, što je omogućilo ciklonalnu aktivnost iznad Atlantika i visoke temperature u Europi, a utjecalo je i na hladnoću nad Skandinavijom, uz još dosta čimbenika koji nisu išli na „ruku“ većem zahlađenju u Europi.

Anticiklona će se sredinom travnja pomjeriti nad Atlantik prema zapadu Europe, što će omogućiti spuštanje niskih temperatura ne samo preko srednje Europe, već i preko Balkana nakon rekordnih temperatura i ponegdje najranijih vrućih dana (≥30°C) od kako se vrše mjerenja. To će donijeti nisku snježnu granicu i jutarnje mrazove. Poremećaji vrtloga početkom ožujka može biti jedan od uzroka zahlađenja, jer se poremećaji još prenose iz stratosfere prema troposferi.