UV zračenje nije štetno samo ljeti; Kako pratiti UV indeks na našoj aplikaciji?

Izlaganje Suncu ima velike koristi, ali i opasnosti. Zrake Sunca su bitne za naš planet, klimu i okoliš. Biljke ih koriste za fotosintezu, naše tijelo za proizvodnju vitamina D. Kako pratiti UV indeks na aplikaciji Vrijeme&Radar?

Ultraljubičasti indeks, ili UV indeks, je međunarodni standard za mjerenja jačine ultraljubičastog Sunčevog zračenja koje dospjeva do Zemljine površine. Ovo zračenje može biti štetno po čovjeka.

Skala UV indeksa kreće od nule, pa do jedanaest i više stupnjeva. Vrijednosti UV indeksa od 0 do 2: zelena boja i opis nizak, označavaju nizak rizik. Vrijednosti od 8 do 10: crvena boja i opis vrlo visok, označavaju vrlo visok rizik; vrijednosti od 11 i više, ljubičasta boja i opis ekstremno visok, označavaju ekstremno visok rizik od štetnih posljedica UV zračenja po zdravlje.

Prognoza UV indeksa u obzir uzima sve faktore koji utiču na ultraljubičasto zračenje koje dospijeva do Zemljine površine: rastojanje između Zemlje i Sunca, kut/ugao Sunčevog zračenja, količinu ozona u atmosferi, prozračnost atmosfere - koncentraciju određenih aerosola u zraku, nadmorsku visinu, refleksije leda/snijega na tlu, prisustvo oblačnosti i magle.

Ozon je veliki apsorber UV zračenja, što je više ozona u atmosferi, to manje količine ultraljubičastog zračenja dospijevaju do Zemljine površine. Ipak, poželjno je da ozona ima u višim slojevima atmosfere, a ne pri tlu, budući da je štetan prilikom udisanja.

Kada je atmosfera zamućena, dolazi do veće apsorpcije ultraljubičastog zračenja, jer ima više čestica aerosola u zraku. Kada je atmosfera čista/prozračna, veće količine UV zračenja dospijevaju do tla. Oblaci i magla u velikoj mjeri apsorbuju i rasipaju UV zrake.

UV zračenje raste sa povećanjem nadmorske visine, jer je zrak rjeđi i prozračniji. Što je veći položaj Sunca na nebu, to je veće UV zračenje, pa je tako UV zračenje veće ljeti nego zimi, i sredinom dana, tj. oko podneva.

Zemljina površina u izvjesnoj mjeri reflektuje UV zrake, npr. trava, blato i voda u manjoj mjeri, pijesak nešto više, dok snijeg reflektira veliku količinu UV zračenja, uslijed čega i zimi, naročito na planinama, lako može doći do opekotina na nezaštićenim dijelovima kože.