Štete od minusa, mraza, na voćkama. Vrste zaštita od mraza

Mraz stvara sve češće probleme biljkama. Visoke temperatura početkom proljeća, izazovu prerano cvjetanje voćki - postaju osjetljive na minuse. Koje su zaštite?

Slabljenjem polarnog vrtloga i njegovim raspadom u proljeće, te sezonskim slabljenjem zapadnog visinskog strujanja, zbog manje razlike u temperaturama između srednjih i visokih zemljopisnih širina, lakše se formiraju anticiklone bliže Sjevernom polu koje dovode hladni zrak prema nama.

U noćima bez vjetra za vrijeme stabilnih dana i visokog tlaka zraka, kada suhi zrak pritječe iz Sibira ili Skandinavije, on se može noću znatno ohladiti. Ovo je izraženo u zaklonjenim dolinama i kotlinama, gdje temperature brzo padaju, jer nema izmjene zraka s okolinom. Hladan, težak zrak se taloži kao posljedica tzv. toplinskog zračenja i postaje sve hladniji. Ovo se također naziva radijacijski mraz.

Budući da se zrak na tlu hladi više od zraka iznad, u ovim regijama se prvo javlja mraz. Doline i ravnice koje su zaštićene od vjetra posebno su osjetljive na prizemni mraz, jer se tamo mogu brzo skupiti slojevi hladnog zraka blizu tla.

Kasni proljetni mrazevi mogu uzrokovati znatne štete na osjetljivim biljkama, cvjetovima voćaka i sadnicama. Ako promrzne cvijet ili pupoljak, ne može se razviti plod.

Zbog globalnog porasta temperature cvatnja nastupa sve ranije, odnosno u vrijeme kada noći još dugo traju. Dulje noći znače i više vremena da temperatura padne ispod 0 stupnjeva. Da bi se spriječile štete od "minusa" postoje brojne metode zaštite biljaka od mraza.

Vinogradari ih koriste u vinogradima kako bi uz pomoć plamena zaštitili nježne izdanke od niskih temperatura. Posebno su ugroženi pupovi vinove loze. Samo nekoliko sati mraza dovoljno je da se berba masovno ošteti. Jedna od metoda usporavanja zračenja i hlađenja je zamračivanje dimom.

Odgovarajući helikopter leti polako i na maloj visini nad vinogradima sklonim mrazu. Nastale turbulencije zraka otpuhuju toplije slojeve zraka s visine od nekoliko metara prema tlu i tako zagrijavaju vinograd. Temperature zraka mogle bi porasti i do 7 stupnjeva. Međutim, helikopter mora nekoliko puta preletjeti odgovarajuća područja kako bi se učinak trajno održao.

Za slabije razvijene pupove i cvjetove jabuka i krušaka može biti dovoljno takozvano prskanje od smrzavanja. Ova vrsta zaštite od smrzavanja koristi bitna svojstva vode: prije svega, da oslobađa energiju kada prijeđe iz tekućeg u kruto agregatno stanje. Voda se hladi i smrzava dok se neposredno okolni zrak malo zagrijava. Pri prelasku u led oslobađa se 335 kilodžula po litri vode. Ta se toplina naziva i toplina kristalizacije.

Konstantno prskanje vodom, na već izvana smrznute grane, održava proces smrzavanja. Temperatura unutar smrznutih dijelova voćke, odnosno na granama, pupoljcima i cvjetovima, ostaje na 0 stupnjeva i tako štiti cvjetove od smrzavanja, jer led nije dobar vodič topline i samim tim sprječava gubitak topline.

Način borbe protiv mraza je i izbjegavanje stavljanja vrsta osjetljivih na mraz na izložena mjesta. Stoga se voćnjaci mogu naći na obroncima brda, a ne u ravnicama ili dolinama.

Naime, za vedrih noći iznad ravnice stvara se jezero hladnog zraka visine nekoliko desetaka metara, a temperature su tamo nekoliko stupnjeva niže nego na okolnim padinama. Zrak se hladi u dodiru s tlom i struji prema najnižim predjelima zbog utjecaja gravitacije, gdje se na kraju nakuplja i zadržava.