PV: Iznenadno stratosfersko zagrijavanje

Veći dio zimske sezone, zonski vjetrovi polarnog vrtloga u stratosferi na 60°N jurili su ovim područjem. U veljači su bili dva puta jači nego što je to uobičajeno. Upravo je nastupilo stratosfersko zagrijavanje. Šta to može značiti?

Polarni vrtlog proteže se visoko kroz slojeve atmosfere. Najniža razina naziva se troposfera (do oko 12km visine), gdje se događaju svi vremenski događaji, a iznad nje je suhi i dublji sloj stratosfere (do oko 50km iznad Zemljine površine).

Tako, ugrubo govoreći, imamo troposferski i stratosferski polarni vrtlog (PV). Promjene u gornjem dijelu mogu značajno utjecati na vremenske anomalije u nižim dijelovima atmosfere, odnosno na vremenske uvjete na površini Zemlje. Tijekom zime PV ima dvije bitne karakteristike:

No, kako u atmosferi djeluju i razni drugi faktori koji utječu na raspodjelu vremenskih obrazaca u troposferi, tako nije generalno pravilo prethodno navedeno za implikacije "zdravlja" PV-a u stratosferi i zimskih uvjeta u srednjim geografskim širinama.

Imali smo hladno vrijeme u doba jakog PV u veljači/februaru, ali više zahvaljujući što jak PV u stratosferi nije prenio svoju dinamiku na troposfersku razinu, tako da smo imali "curenje" hladnog zraka i zadržavanje niskih temperatura u drugoj dekadi veljače.

Ispod je prikaz brzine i smjera vjetra od prije 7 dana i trenutno stanje (10.9.2025. godine) Polarnog vrtloga u srednjoj stratosferi na razini od 10 hPa (oko 30km visine). Vjetrovi koji kruže u smjeru kazaljke na satu predstavljaju visokotlačni sustav i zauzimaju veći prostor od onog gdje se vjetrovi kreću suprotno od kazaljke na satu - PV. Visokotlačni sustav je vrlo velik i "gura" polarni vrtlog iz njegovog doma - iznad Sjevernog pola.

Ovo potpuno mijenja dinamiku snage u stratosferi, a također možete vidjeti snažan val zagrijavanja koji se počinje pojavljivati ​​u vanjskoj ljusci Polarnog vrtloga. Ovaj fenomen karakterizira preokret vjetrova, polarni vrtlog stratosfere, visoko u stratosferi (prikazano na prvoj slici). Ovo je samo početak događaja stratosferskog zagrijavanja (možda konačnog kolapsa polarnog vrtloga) nazvan iznenadno stratosfersko zagrijavanje (engl. sudden stratospheric warming) SSW.

Polarni stratosferski vjetrovi od zapada prema istoku koji su do vikenda imali velike brzine preko Arktika, ne samo da su naglo prestali tijekom vikenda (8. i 9. 03.), nego se zatim dramatično promijenili smjer. Kada se ovaj preokret vjetra (tj. vjetrovi se mijenjaju s zapadni smjer na istočni) dogodi na 60°N i 10 hPa (30 km iznad nas), to se naziva SSW.

Kao što ime sugerira, ovi veliki poremećaji polarnih vrtloga povezani su s nevjerojatnim porastom temperature stratosfere u kratkom vremenskom razdoblju. SSW može rezultirati velikim područjem blokiranja visokog pritiska nad sjevernom Europom, što može dovesti do razdoblja hladnog vremena. Međutim, to nije uvijek slučaj, i važno je napomenuti da ne slijede sve SSW događaje.

Prognoze trenutačno ne pokazuju oporavak PV-a, odnosno vraćanje vjetrova na smjer zapad-istok (zonalne vjetrove), i to bi se klasificirao kao "završno stratosfersko zagrijavanje" - FW. Finalno, završno, zagrijavanje događa se svakog proljeća kada se sunčeva svjetlost vrati na Sjeverni pol i temperaturne razlike između ekvatora i pola se smanje.

To rezultira smanjenju temperaturne razlike koja upravo održava zonalne vjetrove tijekom zime, tako se vjetrovi preobrate na istok-zapad. Ovaj se prijelaz obično događa sredinom travnja, do sada se pet puta od 1958. godine desilo da konačno zagrijavanje bude prije 15. ožujka. Ovako rani FW može imati za posljedicu da u kasno proljeće nemamo mrazeve i hladne prodore.

Prerano je reći hoće li i kakve će ovaj poremećaj PV-a imati utjecaje na troposferu, jer najnovija prognoza ne pokazuje mnogo interakcije između stratosfere i troposfere nakon početka zagrijavanja. Iako su učinci iznenadnog zagrijavanja u ožujku vrlo slični onima usred zime, proljeće se približava, tako da svaki arktički zrak koji dođe do SAD-a (ili Europe) neće biti onako ledene u usporedbi s onim u siječnju jer smo u toplijem dijelu godine.

Bilo kakvim anomalijama tlaka ili temperature potrebno je neko vrijeme da dosegnu niže razine, može trajati nekoliko tjedana/sedmica širenje poremećaja iz stratosfere u troposferu, te da tek kasnije modeli predvide promjene vremenskih obrazaca. Za sada prognostički modeli daju uglavnom blage temperature Europi, uz prolazno zahlađenje sa hladnim frontalnim poremećajima.