Prašinski vrtlog ili prašinski vrag, kako nastaje?

Tijekom ljetnih mjeseci, pored vijesti o pijavici i tornadu, nekada se pojavi i vrtlog koji je sličan njima, ali koji nastaje na zagrijanom tlu – prašinski vrag.

Pri vedrom i toplom vremenu uz slab vjetar, tamno i suho tlo (npr. asfalt ili šljunak/pijesak) može zagrijati zrak neposredno iznad površine znatno više od zraka iznad njega. Taj zagrijaniji zrak postaje „pokretljiviji“ i lakši, „mjehurići“ tog zraka se brzo uzdižu (termika) sve dok ne dostignu temperaturu okoline.

Kada se mjehurići toplog zraka spoje u niz, formira se stalni dotok toplog zraka – termalna cijev.

Što je mjehurić zraka topliji, on se brže uzdiže i više okomito rasteže. Zbog rastezanja se povećava brzina okretanja, a time i jačina vjetra prema zakonu o održanju kutne količine gibanja. Ovo povećanje brzine rotiranja slično je povećanju brzine okretanja klizača na ledu dok privlači ruke prema tijelu ili ih podiže iznad glave.

Kako sve više vrućeg zraka juri prema vrtlogu, on se izdužuje kako bi zamijenio zrak koji se diže, a time se dodatno pojačava rotacija – brzina vjetra. Brzina vjetra obično iznose između 50 i 100km/h. Traje samo nekoliko minuta, jer se hladni zrak počne usisava u dno vrtloga, hladeći tlo i tako mu prekida opskrbu toplog zraka.

Uglavnom se javljaju u popodnevnim satima, kada su zračenje i zagrijavanje najjači. Vrtlog postane vidljiv kada u sebe usisa materijal tla iznad kojeg je nastao, tako se naziva prašinski vrtlog (prašinski vrag ili vrtlog prašine), vatreni vrag/vrtlog i snježni vrag/vrtlog.

Nekada dolazi do zabune pa se nazivaju tornadom, ali tornado se izravno povezuje sa olujnim oblacima, duljine vjerojatno nekoliko kilometara, za razliku od prašinskog vrtloga koji je visine desetina metara, rijetko nekoliko stotina metara. Međutim, i kao takvi mogu napraviti materijalnu štetu i ugroziti ljudski život.