Kako došllo, tako otišlo: Zaleđeno Baltičko more, za 50°C toplije

Ekstremna hladnoća u Skandinaviji uzrokovala je zaleđivanje najsjevernijeg dijela Baltičkog mora ranije nego što je to slučaj godinama unazad. No, nakon razdoblja jakog mraza, došlo je naglo zatopljenje. Temperature su u samo nekoliko dana porasle za 50 stupnjeva.

U sjevernoj Europi nova je godina započela nekoliko dana hladnoćom i ekstremnim temperaturama ponegdje ispod minus 40 stupnjeva. Zbog toga su veliki dijelovi Botnijskog zaljeva, najsjevernijeg dijela Baltičkog mora, potpuno zaleđeni.

Satelitska slika sa satelita za promatranje Zemlje Europske svemirske agencije (ESA) pokazuje opseg morskog leda 4. siječnja. Ulaz između Švedske i Finske bio je potpuno prekriven ledom sjeverno od suženja između gradova Umeå i Vaasa.

Prema Finskom meteorološkom institutu, tako velika količina leda u Baltičkom moru u ovo doba godine nije bila od 2011. godine. Na vrhuncu je bio veći od 100.000 četvornih kilometara.

Botnički zaljev je još uvijek bio uglavnom bez leda u novogodišnjoj noći. Voda je bila zaleđena samo u blizini obale između brojnih otoka arhipelaga.

Brzo kao što je i nastao ledeni pokrivač: u utorak se većina morskog leda ponovno raspala i na vodi su ostale plutati samo manje-više velike sante leda. Samo su obale arhipelaga još uvijek okružene čvrstim ledom. Došlo je do naglog porasta temperature.

Grad Nikkaluokta u Švedskoj, na primjer, imao je temperaturu od -42,9°C, zabilježenu 5. siječnja, što je blizu rekordno niske temperature od kako se vrše mjerenja, na temperaturu od 8,3°C (siječanjski rekord 8,6°C). Zaista impresivan porast temperature od preko 50°C. Na nekoliko postaja temperatura je porasla za više od 50 stupnjeva u razdoblju od samo 4 dana. Rijetkost je u Europi da se takve temperaturne razlike dogode u tako kratkom vremenu.

Uzrok ove vrućine u Laponiji je mlazna struja i veliko područje visokog tlaka s centrom iznad Sjevernog mora. Dok hladan zrak može strujati iznad srednje Europe na istočnom rubu ovog područja visokog tlaka, vrlo topao zrak prenosi se sjeverno na zapadnom rubu.

Tople zračne mase prenose se iz Atlantskog oceana sve do sjevera. Ovaj topli zrak sada je stigao u velikom luku oko područja visokog tlaka u sjevernoj Skandinaviji. Mlazna struja djeluje kao pokretna traka te topline.

Na zavjetrini Skandinavskih planina lokalni efekti fena s udarima vjetra znatno većim od 100 kilometara na sat uzrokovali su porast temperatura nekoliko stupnjeva. Ovaj olujni vjetar je između ostalih stigao i do mjesta Kvikkjokka i Nikkaluokte, zbog čega je ovdje naglo zatoplilo u noći s ponedjeljka na utorak i u utorak danju.