Analiza vremena - Poplave i arktički prodor - razlog?

Krajem ožujka/marta obilnije oborine/padavine zadesile su neke dijelove Balkana, uz svježe vrijeme. Arktički prodor je uslijedio 6. travnja/aprila. Prisjetit ćemo se stratosferskog finalnog zagrijavanja.

Od 26. do 29. ožujka u nekim mjestima je bilo obilne kiše, što je izazvalo porast vodostaja rijeka i njihovo izijevanje. Visinska dolina se spuštala prema zapadnom Sredozemlju, a ispred nje preko naših predjela je tekao vlažan i nestabilan zrak. Došlo je do odvajanje polja niskog tlaka zraka i fomiranje zatvorene crirkulacije niskog tlaka - visinske ciklone, njen utjecaj je potrajao nekoliko dana.

Ni ova godina neće biti iznimka po potencijalno štetnom mrazu. Opet, ovi hladni događaji dolaze ove godine nakon preranih toplijih razdoblja u ožujku. Dakle, cvjetanje vegetacije je bilo ubrzano.

Hladni val u srcu proljeća došao je 5. travnja/aprila navečer. Došlo je do pada temperature nekoliko stupnjeva ispod ništice u višim predjelima, u nedjelju iznad 1500m visine temperatura je cijeli dan ostala ispod -5°C.

Osim vrlo niskih temperatura (i do 12 ºC ispod uobičajenih za sezonu, temperaturna odstupanja na razini od 850hPa za područje Europe u ponedjeljak 04.07., prikazano na prvoj slici) snježne oborine su se spustile i do viših predjela Dalmacije, a pahulja nošene burom bilo je i u mjestima uz južni Jadran.

Podsjetimo se pisanja od 11. ožujka, kada smo napravili osvrt na intenzivno stratosfersko finalno zagrijavanje, koje po svojim osobenostima može imati posljedicu po raspodjelu atmosferskih crikulacija.

Troposfera je sloj koji je najbliži površini Zemlje. Dubok je oko 12 km od tla. Ovisno o tome gdje živite, njegova dubina varira od oko 8 km do gotovo 20 km. Iznad ovog sloja nalazi se mnogo dublji sloj poznat kao stratosfera, 11-50 km debeo sloj suhog zraka.

Polarni vrtlog se okreće oko Sjevernog pola, pružajući se pored troposfere i kroz stratosferu, uz snažne brzine vjetra. Ubrzo nakon zime često dolazi do iznenadnog zagrijavanja stratosfere, što rezultira značajnim poremećajem polarnog vrtloga, tzv. finalnim zagrijavanjem, što možete šire pročitati na gornjem linku.

Raspodjela tlakova zraka nad Europom i Atlantikom se ogleda u blokirajućem sustavu: iznad sjevernog Atlantika se pruža visok tlak zraka, omogućujući zadržavanje nižeg talak zraka i svježije vrijeme nad Europom - u ovom slučaju preko Europe sa sjevera spušta vrlo hladan zrak za ovaj dio sezone.

Najnovije prognoze sugeriraju da se polarni vrtlog vjerojatno neće vratiti u normalan položaj iznad pola. Na temelju ovih prognoza, vjetrovi na 60°N ostat će istočni, a ostaci polarnog vrtloga nad sjevernom Europom će se raspršiti. Dakle, ovo zagrijavanje će vjerojatno biti posljednje stratosfersko zagrijavanje u sezoni, što ga čini drugim najranijim konačnim zagrijavanjem od 1958. godine.

Kada pogledamo od 20. ožujka do početka travnja raspodjelu tlakova zraka na 10hPa iznad sjeverne hemisfere, vidi se anomalni visok tlak za ovaj dio sezone, sukladno prethodno rečenom, jer je polarni vrtlog narušen i na njegovom mjestu sada vada visok tlak zraka.

Kada za isto razdoblje pogledamo anomalije tlakova zraka u troposferi, onda vidimo da se visok tlak zraka zadržavao sjevernije, jer je s narušenim polarnim vrtlogom i slabim zapadnim vjetrovima u višim geografskim širinama omogućeno da se visok tlak zraka lakše "penje" prema Sjevernom polu.

To istovremeno znači da južnije ostaje mogućnost za zadržavanje niskog tlaka zraka i nestabilnog vremena, ali i visok tlak zraka smješteno prema polu, omogućuje spuštanje hladnog zraka prema jugu.

Naravno, ovo ne znači da je jedini razlog za navedeno razdoblje spomenuto stratosfersko zagrijavanje, a i da je jedan od uzroka - svakako da, s obzirom da su zabilježeni i rekordni istočni vjetrovi od kako se vrše mjerenja.