Ekstremna suša u Europi: Vruće i sušno ljeto 2022. god. u Europi

Ljeto 2022. godine je širem području zapadne, centralne i južne Europe donijelo brojne toplinske valove i pretežno suhe i sunčane uvjete. Suhom i toplom ljetu prethodio je i manjak oborina tijekom zime i proljeća.

Kombinacija duljih stabilnih-suhih perioda praćenih temperaturama iznad prosjeka u višemjesečnom periodu doprinijela je razvoju jake i rasprostranjenije suše u Europi. Posljedice ove suše i toplih perioda su višestruke.

Suhi i topli uvjeti donijeli su sa sobom brojne šumske požare u više zemalja Europe. Od 2006. godine od kada se vrši satelitski monitoring požara na području Europe, u toku 2022. god. do polovine kolovoza je kumulativno izgorjela rekordno velika površina zemljišta u Europi promatrano u hektarima. Šumskih požara je bilo i u našem regiji.

Nizak nivo podzemnih voda, rijeka, jezera i drugih akumulacija donio je probleme u snabdijevanju pitkom vodom i proizvodnji električne energije, kako putem hidroelektrana, tako i nuklearnih postrojenja, budući da ona koriste riječnu vodu za hlađenje reaktora.

Na sljedećoj slici je prikazana anomalija riječnog protoka, koje ponegdje dosežu do -62%:

Tako se u brojnim zemljama Europe stanovništvo poziva na racionalnu potrošnju vode i struje, kako bi se spriječila nestašica i restrikcije ovih resursa, dok su u nekim regijama Europe uvedene restriktivne mjere zbog kritičnog stanja raspoloživosti ovim resursima.

Neke od većih europskih rijeka i jezera imaju drastično niži vodostaj od normale, neke su i na rekordno niskom nivou i gotovo pred presušivanjem, pa praktično više izgledaju kao potoci nego kao rijeke. Ranije ovog ljeta smo pisali o primjeru rijeke Po u Italiji , a na sljedećoj slici se može vidjeti stanje najveće rijeke Francuske - Loare:

Manjak oborina dovodi do nižih zaliha vlage u zemljištu, pa biljke otežano dolaze do vlage koja im je potrebna za rast i razvoj, pritom sunčano i toplo vrijeme povećava isparavanje vode sa tla i vegetacije. Nizak nivo rijeka i jezera/akumulacija je otežao ili potpuno onemogućio navodnjavanje poljoprivrednog zemljišta, pa će tako u nekim regijama Europe i na određenim kulturama prinos biti lošijeg kvaliteta, dosta umanjen ili zanemarivo mali.

Dugotrajan smanjen protok vode u rijekama i nivo vode u jezerima/akumulacijama, kao i znatno viša temperatura vode od uobičajene može biti pogubna po vodene ekosustave. I zapadni dio Sredozemnog mora je znatno topliji od prosjeka tokom čitavog ljeta, o čemu je pisano ranije.

Sa problemima se suočavaju i kopneni ekosustavi. Životinje teže nalaze pitku vodu, vegetacija se suši, a ona najosjetljivija i odumire, lišće na određenim vrstama drveća biva osušeno i opada mnogo ranije nego što je to uobičajeno.

Zbog manjka oborina u toku prethodne zime i proljeća na Alpama je bilo znatno manje snijega od uobičajenog, pa neka skijališta na nižim visinama čak nisu bila u funkciji.

Kombinacija obojenog snijega (koji manje reflektira sunčevo zračenje nego čist-bijeli snijeg), sunčanog vremena i visokih temperatura i na velikim nadmorskim visinama, dovela je do rekordne stope topljenja snijega, leda i glečera na Alpama. Na slijedećem snimku se može vidjeti stanje na najvišem vrhu Alpa – Mont Blanc: