Virga: Oborina koja ne pada na površinu Zemlje

Virga je naziv za oborine koje isparavaju prije nego padnu na Zemljinu površinu. Izgleda kao tanke sive pruge koje vise ispod podnožja oblaka.

Izraz virga izveden je od latinske riječi virga, što znači "grančica" ili "grana" što asocira na tanke pruge/trake koje se spuštaju sa dna oblaka.

Virga je vjerojatnija kada oborine padaju s relativno visoke baze oblaka, a okoliš niže troposfere je suh.

Kada oborine padaju prema tlu iz visokih oblaka u prilično ili ekstremno suh zrak (niska relativna vlažnost zraka do 800hPa/2000m, tj. manja od 50% udjela vlage) i visoke temperature zraka ispod oblaka, velika je vjerojatnost da će nastati virga.

Često se može vidjeti na primorju kada puše jaka i olujna bura koja isušuje zrak, koji je ujedno i znatno topliji od planina preko kojih je oblak prolazio.

Kako kapi kiše ili kristali leda „upadaju“ u deblji sloj toplog i suhog zraka, apsorbiraju visoku razinu toplinske energije koja povećava kretanje molekula vode, pretvarajući ih ravno u vodenu paru (sublimacija).

Procesom isparavanja zrak postaje vlažniji, oduzima se puno energije iz okolnog zraka i uzrokuje njegovo hlađenje.

Ako su oborine slabe, može proći nekoliko sati da se zrak zasiti. Kako se zrak zasićuje, prema površini se stvara "vlažni put" koji oborine (kiša ili snijeg) mogu pratiti do tla. Pri dovoljno jačim oborinama "vlažni put" će biti brže stvoren.